Ovaj će znanstveni skup biti međunarodnog karaktera i njime će se pokušati više doznati o životu i radu ovog velikana koji je ujedno začetnik franjevačke Katedre pri Sveučilištu u Parizu i pisac udžbenika s komentarima na Sentencije Petra Lombardskog te također opsežne Summe Theologiae prije svetog Tome Akvinskog i njegove dobro poznate sume koju je ovaj dominikanski učitelj, nazvan anđeoskim učiteljem, pisao po uzoru na Summu Alekesandra Haleškog koji nosi naslov Nepovrgljivi naučitelj. Također će prije samog početka Skupa biti i kratko predstavljanje Zbornika radova s Prvoga znanstvenog skupa »Franjevački velikani« o Rogeru Baconu koji su uredili prof. dr. sc. fra Ivan Karlić i fra Mate Bašić
Skup i predstavljanje Zbornika radova s Prvog znanstvenog skupa Franjevački velikani održati će se u subotu 25. travnja 2015. u Dvorani franjevačkog samostana Uzvišenja Sv. Križa, Zagreb – Siget – Trg sv. Križa 1 s početkom u 9.00 sati.
U programu Drugog znanstvenog skupa »Franjevački velikani« s međunarodnim sudjelovanjem, sudjelovati će sljedeći izlagači: prof. dr. sc. fra Mateusz Jacek Wierzbicki s Papinskog sveučilišta Antonianum u Rimu. S Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Mario Cifrak, prof. dr. sc. Ivan Bodrožić, prof. dr. sc. fra Ivan Karlić i mr. sc. fra Daniel Patafta. Na skupu će također sudjelovat dr. sc. Ivan Majić Viši asistent – znanstveni novak na Katedri za poredbenu povijest južnoslavenskih jezika i književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Henrik-Riko Held, mag. iur. Asistent na Katedri rimskoga prava Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te fra Tomislav Smiljanić, mag. theo.
ORGANIZATORI:
Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Katedra dogmatske teologije
Vijeće franjevačkih zajednica Hrvatske i Bosne i Hercegovine
Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda
Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca
Sveti Benedikt Josip Labre (1748.-1783.) – svetac je prosjak. Rodio se u mjestu Amettes, biskupija Boulogne, u Francuskoj, kao prvijenac od 15-ero djece. Bio je pobožan dječak koji je razmišljao kako bi postao redovnik; pokušao je to kod trapista i kartuzijanaca ali ga nisu smatrali prikladnim za njihov način života. Onda se zaputio na hodočašće u Rim. I napokon je pronašao svoje zvanje: živjeti na cestama kao prosjak i lutalac. I u takvom jadnom stanju bio je sav uronjen u Boga. U torbi je nosio svoje bogatstvo: Nasljeduj Krista, Novi zavjet i Časoslov koji je molio svaki dan. Umro je u Rimu 1783. godine u dobi od 35 godina. Gradom je kolala vijest: “Umro je svetac!” Čudesa su se zbivala na njegovu grobu. Bio je kordiges, član udruge pojasa svetog Franje.