Sveti Nikola Tolentinski (1245.-1305.) – rodio se 1245. godine od starijih roditelja. Stupio je u augustinski red 1260. godine, a za svećenika je zaređen 1269. godine. Kao augustinac revno je njegovao duhovni život, odlikovao se jednostavnošću i čednošću, obdržavao je strogo siromaštvo. Bio je veliki pokornik, bičevao se vrlo oštro, osobito petkom. Često je pobolijevao od neugodnih i teških bolesti. Premda je bio kao pokornik strog prema sebi, odlikovao se ljudskošću i dobrotom prema drugima. Kao svećenik je djelovao po mnogim mjestima dok se nije skrasio u Tolentinu, gdje je umro 1305. godine. Štovanje mu se proširilo izvan Italije, a napose u Španjolskoj, Francuskoj, Belgiji, Njemačkoj te Americi.
Ali vi, braćo, niste u tami, da bi vas Dan mogao zaskočiti kao kradljivac: ta svi ste vi sinovi svjetlosti i sinovi dana. Nismo doista od noći ni od tame. Onda i ne spavajmo kao ostali, nego bdijmo i trijezni budimo. Jer koji spavaju, noću spavaju; i koji se opijaju, noću se opijaju. A mi koji smo od dana, budimo trijezni, obucimo oklop vjere i ljubavi i stavimo kacigu, nadu spasenja! Ta Bog nas nije odredio za gnjev, nego da imamo spasenje po Gospodinu našem Isusu Kristu, koji je za nas umro da – bdjeli ili spavali – zajedno s njime živimo. Zato, tješite se uzajamno i izgrađujte jedan drugoga, kako i činite.
1Sol 5, 4-11
Sveti Petar Claver (1580.-1654.) – rodom je Katalonac, odgojen je u dobroj kršćanskoj obitelji. Studira u Barceloni na isusovačkom sveučilištu. Stupio je u Družbu Isusovu 1602. godine. Studira filozofiju u Palmi na Mallorci, gdje se zbližuje sa svetim Alfonzom Rodriguezom, a teologiju u Barceloni. Kanio je biti isusovački brat pomoćnik kao sveti Alfonz ali se ipak odlučio za svećeništvo. Ređen je 1616. godine. Odlazi u misije u Kolumbiju gdje se posvećuje služenju crnom roblju koje su dovozili iz Afrike. Pokrstio je preko 30 tisuća crnaca. Petar Claver je i mistik, a Gospodin ga je obdario i mnogim izvanrednim darovima i čudesima. Umro je 1654. godine. Svetim je proglašen zajedno sa svetim Alfonzom 1888. godine.
Mala Gospa – blagdan je rođenja blažene Djevice Marije, Majke Gospodina našega Isusa Krista. Tijekom povijesti Crkve učvrstila se vjera u utjelovljenje Sina Božjega pa se počela častiti i Majka njegova. Već u VI. soljeću na Istoku i u VII. stoljeću na Zapadu nalazimo naznake liturgijskoga slavlja Gospina rođenja. S Marijinim rođenjem se započinje ostvarivati spasiteljski Božji plan, koji je najavljen već na prvim stranicama Svetog pisma (Post 3,15). Na to će podsjećati i proroci: Iz 7,14 i Mih 5,2. Zato Crkva u Mariji gleda zoru novog vremena, a sveti Pavao će reći “puninu vremena”. Po njoj će doći “Mlado Sunce s visine”. U njoj će se utjeloviti Božja Riječ, a utjelovljenjem započinje povijest spasenja. Zato se na Marijinu rođendanu više govori o Kristovu dolasku na svijet.