Sveta Klara (1194.-1253.) – se rodila 1194. godine u plemićkoj obitelji Offreduccio. Dobila je temeljiti vjerski odgoj i dobru naobrazbu; vladala je latinskim jezikom i bila je vješta u vezenju i kućanskim poslovima. Više se puta susrela sa svetim Franjom i konačno se odlučila da krene njegovim putem, što je ostvarila 1212. godine. Nakon što je jedno vrijeme provela u samostanu benediktinki, smješta se sa svojim sljedbenicama u samostan Svetog Damjana. Franjo za njih piše “oblik života”. Crkva im nameće benediktinsko pravilo uz dodatnu “povlasticu siromaštva”. Klara se time ne miri te piše novo Pravilo služeći se onim Reda Manje braće. Papa Inocent IV. potvrđuje to Pravilo 9. kolovoza 1253. godine, a Klara umire dva dana poslije. Proglašena je svetom 1255. godine. Zaštitnica je televizije.
Blažen onaj kome je dano biti dionikom svete gozbe i svim srcem prionuti uz onoga čijoj se ljepoti sveudilj dive blažene nebeske čete: njega ljubiti usrećuje, njega motriti odmara, njegova dobrostivost ispunja, njegova slatkost hrani, njegov spomen blago rasvjetljuje, na njegov miomiris mrtvi uskrisuju, od njegova gledanja blaženi su svi građani višnjeg Jeruzalema. On je sjaj vječne slave, odsjev vječne svjetlosti i zrcalo čisto.
Iz Pisma svete Klare Janji Praškoj
Sveti Lovro – rođen je u Hispaniji početkom 3. stoljeća. Školovao se u Zaragozi. Susreo se s papom Sikstom II. na putu u Toledo, kojem se svidio mladi đakon Lovro te ga povede u Rim, gdje ga imenuje arhiđakonom rimske Crkve. Skrbio se o materijalnim dobrima Crkve pomažući siromašne i bolesne. U vrijeme progonitelja kršćana cara Valerijana mučen je 258. godine papa Siksto II., a neko vrijeme poslije mučeništvo je podnio i đakon Lovro, pržen na žaru. Car Konstantin mu je u čast podigao velebnu baziliku. Brzo mu se štovanje proširilo po drugim krajevima. Postao je nacionalnim svecem Španjolske.
Sveta Terezija Benedikta od Križa – rođena je 1891. godine u židovskoj obitelji u Breslau (danas Wroclaw u Poljskoj) kao Edith Stein. Završila je studij filologije i filozofije te postala asistentica filozofa Edmunda Husserla. Susrela se s djelima svete Terezije Avilske te se odluči krstiti u 31. godini života, a nekoliko godina poslije postaje karmelićankom pod imenom Benedikta Terezija od Križa. Bavi se kršćanskim filozofima (sveti Toma Akvinski) i misticima (sveti Ivan od Križa), piše vrijedna djela. Zbog svoga židovskog podrijetla iz Kölna odlazi u Nizozemsku, ali su je nacisti otkrili i uhitili te internirali u zloglasni Auschwitz te je 1942. godine usmrtili u plinskoj komori. Papa Ivan Pavao II. ju je proglasio blaženom i svetom, te zaštitnicom Europe.